Trenutak koji ju je definirao? Prvo ždrijebe za koje je dr. Chavatte-Palmer skrbila uginulo je kad je imao tri dana. Nije mu bilo dobro, no to je mladu stažisticu svejedno shrvalo. Bila je u suzama. Dr. Rossdale je ušao i, umjesto da je utješi, uzviknuo je: "Pa, sad ne možemo puno učiniti oko toga – idemo doznati što se dogodilo!" Uputili su se u obdukcijsku salu i ondje su, usred noći, pokušali otkriti što je ubilo ždrijebe. Dr. Chavatte-Palmer je imala a-ha trenutak. U to je vrijeme dr. Rossdale imao jednu od najvećih neonatalnih klinika za konje u Europi, a provodio je i istraživanja u perinatologiji konja. To je pionirsko istraživanje dr. Chavatte-Palmer razumjela. Po završetku studija vratila se u kliniku dr. Rossdalea kao pripravnica i radila i klinički, i istraživački posao.

Jednoga je dana početkom 90-ih dr. Rossdale nazvao i pozvao dr. Chavatte-Palmer da ode poslušati predavanje Davida Barkera, epidemiologa za ljude, na Royal Collegeu u Londonu. Barker je skovao pojam "Razvojno podrijetlo zdravlja i bolesti (‘Developmental Origins of Health and Disease - DOHaD)" te je bio utemeljitelj tog područja istraživanja, koje je u to vrijeme bilo kontroverzno jer je toliko toga bilo nepoznato. Njegov je govor bio uvjerljiv. Na kraju se dr. Rossdale okrenuo Chavatte-Palmer i rekao: "Ako taj fenomen postoji kod ljudi, mora biti primjenjiv na konje." Otada je to njezin moto. Ako se nešto uoči kod ljudi, vrlo lako može jednako funkcionirati i u drugih vrsta, uključujući mačke i pse.

“Ako se uoči kod ljudi, vrlo lako može jednako funkcionirati kod mačaka i pasa.”
— Dr. Chavatte-Palmer, doktorica veterinarske medicine

Uslijedio je dvogodišnji rad na Floridi, gdje je prakticirala, podučavala i proučavala reprodukciju svih vrsta – među ostalima; mačaka, pasa, stoke i konja. Zatim je provela tri i pol godine na Cambridgeu, radeći doktorat kod dr. Rossdalea, koji je prikupio sredstva za program. Na kraju se tog perioda dr. Chavatte-Palmer vratila u Francusku s doktoratom u ruci.

Čvrsto vjeruje da je komparativna fiziologija i patologija među vrstama jedan od ključeva za pronalaženje revolucionarnih rješenja za sve. Vođenje istraživačke skupine u INRAE-u od 2008. godine omogućilo je dr. Chavatte-Palmer priliku da surađuje s mnogim istraživačima znanstvene, medicinske ili veterinarske pozadine na nekoliko životinjskih modela. Njezin je istraživački interes razumjeti kako posteljica, visoko prilagodljiv organ razmjene između fetusa i majke, može pomoći ublažiti učinke majčina okruženja. Kada je sve normalno, posteljica štiti fetus; no ponekad je preopterećena. Dr. Chavatte-Palmer vjeruje da ako bi se biomarkeri mogli identificirati, kao što su neki kod ljudi, možda bismo mogli intervenirati na razini posteljice u slučaju problema s trudnoćom kako bismo uistinu poboljšali ishod ili zdravlje potomstva.

Dr. Chavatte-Palmer pridružila se odboru kao specijalistica DOHAD-a - ona nudi radikalno drugačije stajalište na temu mačje i pseće fiziologije i upravo ju je ta razlika u perspektivi inspirirala da se pridruži timu. To može dovesti samo do presudne promjene ishoda za kućne ljubimce i vlasnike kućnih ljubimaca cijeloga svijeta.